Što su toksini, gdje se nalaze i kako ih mogu izbjeći?
Na ova 3 pitanja neprestano tražim odgovore u posljednje 2 godine otkako sam se suočila s 2 autoimune bolesti i zbog kojih sam morala promijeniti svoj život u potpunosti. Autoimune bolesti nazivaju bolestima ˝novog doba˝, kažu da su neizlječive jer za njih nisu otkriveni ljekovi, a razlozi nastanka ovih bolesti mogu biti razni. Najčešće su povezani upravo sa brzim, stresnim i nezdravim načinom života.
Do tada sam, kao i moja obitelj, vjerovala sam da se zdravo hranim, da je sasvim normalno koristiti različita sredstva za čišćenje i kozmetiku te da ne trebam puno propitivati proizvođače čiji se proizvodi nalaze na policama dućana u kojima svakodnevno kupujem. Nikad nisam puno razmišljala o toksinima kojima sam izložena i koje unosim u svoje tijelo, a svoje zdravlje sam uzimala zdravo za gotovo, jer, normalno je biti zdrav, zar ne?
Odlučila sam napisati ovaj post kako bih s vama podijelila svoje iskustvo i možda vas potaknula da napravite mali korak prema zdravijem i jednostavnijem životu. Na kraju ovog posta nalaze se 2 izazova i ako ih prihvatite, sigurna sam da će vam promijeniti život.
U svakom domaćinstvu se u prosijeku nalazi 60 toksičnih kemikalija u različitim proizvodima za čišćenje i kozmetici. Jeste li znali da je znanstveno dokazana direktna povezanost između upravo tih toksičnih kemikalija i rasta broja žena koje imaju problema s hormonalnim poremećajima, neplodnošću, alergijama, bolestima kože i raznim autoimunim bolestima? Ne možemo se zaštititi od toksina kojima smo izloženi kada napustimo svoj dom, ali možemo utjecati na to što ćemo jesti, što ćemo nanositi na svoju kožu i čime ćemo čistiti svoj dom.
Biljke su bile prva promjena koju sam uvela u svoj život i za mene one nisu samo ukras. Biljke čine dio mog procesa ˝ozdravljenja˝ jer čiste toksine iz zraka koji ulaze u moj dom izvana i pridonose poboljšanju mog mentalnog zdravlja. Možda se čine male i nevažne, ali vjerujem da su dobar početak. Svemirska agencija NASA je 80-ih godina prošlog stoljeća sastavila popis sobnih biljaka koje najbolje pročišćavaju zrak od toksina, a još jedan super podatak je taj da 5 ili više biljaka u jednoj prostoriji značajno pospješuje naše mentalno zdravlje. Biljke nam daju kisik koji udišemo i hranu koju jedemo, one liječe naša tijela od bolesti i smiruju naš duh.
Druga stvar koju sam promijenila je prehrana. Izbacila sam procesuiranu i rafiniranu hranu, kavu, alkohol, šećer, meso, pekarske proizvode (koji također sadrže aditive koji su štetni za nas), gotovo sve što sam do tada smatrala ˝normalnim˝. Ono što jedemo gradi naše stanice, a one čine naše tijelo i zato je zdrava prehrana od izuzetne važnosti. Promjena prehrane ne mora nužno biti težak i dugotrajan proces, ali zahtjeva informiranost, dosljednost i upornost.
Ubrzo nakon promjene prehrane počela sam shvaćati da sredstva za čišćenje nisu idealna za zdravlje čovjeka i da štete okolišu. Mnoga sredstva za čišćenje sadrže hlapljive spojeve koje možemo udahnuti i izložiti se kemikalijama i otrovima. Zamijenila sam sredstva za čišćenje stakla, podova, kupaonice, toaleta, kuhinje i odjeće običnim alkoholnim octom i sodom bikarbonom. Ne biste vjerovali koliko novaca možete uštedjeti! A uz to se dobro osjećam jer znam da čišćenjem ne štetim sebi i drugim živim bićima.
Danas čistim svoj dom i odjeću baš kao i moja baka Milka (89 g.), sodom bikarbonom i alkoholnim octom. Uz to sam još otkrila i prirodni enzim i indijski orah za pranje rublja. Za njegu kože koristim ulja (arganovo, kokosovo, lješnjakovo i konopljino), hidrolat čajevca i gel aloe vere. Za vrijeme ljetnih mjeseci u borbi protiv komaraca koristim kokosovo ulje pomiješano sa eteričnim uljem citronele. Stare dezodoranse zamijenila sam prirodnim na bazi sode bikarbone, kokosovog ulja i eteričnih ulja, a prilikom kupovine kozmetike koristim mobilne aplikacije poput Clean Beauty koja mi omogućava da skeniram sastojke i vrlo lako saznam sadrži li kozmetika štetne tvari za moje tijelo.
Sve ono što nam fino miriši najčešće sadržava ˝parfem˝ iliti ˝fragrance˝, a pod tim nazivima najčešće se krije 10 do 50 kemikalija koji štete tvom tijelu. Možemo ih pronaći svugdje, u svijećama, osvježivačima zraka, deterdžentima, omekšivačima, kremama za tijelo, itd...
Ako doista želiš uložiti energiju da poduzmeš određene akcije i promijeniš život, sigurno ćeš se susresti s brojnim novim izazovima u životu. Prvi je onaj mali glasić u tebi koji te odgovara da učiniš promjenu svaki put kad dođe vrijeme za nju. Drugi je vezan za tvoj odnos sa zajednicom u kojoj živiš. Moguće je da ćeš zbog drugih ljudi osjetiti sukobe unutar sebe jer ti se mijenjaš, a oni ne. Izazovi nisu loši, izazovi su dobri jer nas tjeraju da izađemo iz zone komfora i da se propitujemo, mijenjamo, rastemo i sazrijevamo. Pomažu nam da se bolje upoznamo, da razvijemo više razumijevanja za sebe i druge oko nas, a samim time činimo ovu Zemlju boljim mjestom za život.
I na kraju za tebe imam 2 izazova koji se ne odnose na izbacivanje kemikalija iz tvog dom, ali se odnose na to kako ćeš prolaziti kroz taj proces promjene ako se odlučiš na njega. Oni su tako maleni i ne zahtijevaju puno vremena, ali traže dosljednost i strpljivost. Upravo te male promjene koje svjesno uvodimo u svakodnevicu i dosljedno ih slijedimo način su da kreiramo kvalitetniji život.
Prvi izazov:
30 dana, svaki dan zapiši najmanje 5 stvari na kojima si zahvalna/zahvalan. Postavi alarm na mobitelu koji će ti zvoniti svaki dan u isto vrijeme (najbolje prije spavanja) da te podsjeti da obaviš zadatak. Zahvalnost na onome što imamo u životu je prvi korak prema sreći, a u razdoblju kad mijenjaš svoj život i izlaziš iz zone komfora važno je prisjetiti se stvari koje cijeniš u svom životu.
Drugi izazov:
Uzgoji jednu biljku iz sjemena, bilo koju biljku po svom izboru. Možeš ju uzgojiti iz sjemenke avokada, jabuke, žira, limuna, paradajza ili možda tikvice. Izbor je velik, ali ako za neku biljku osjetiš barem malo uzbuđenje, odaberi baš tu biljku, stavi sjemenku u zemlju, zalijevaj ju redovito i brini se o njoj sve do trenutka kada će se ona razviti dovoljno velika da ju možeš presaditi na otvoreno, a kako ćeš se o njoj brinuti kasnije, ovisi samo o tebi. Ovaj proces uči nas strpljivosti i ustrajnosti jer tek kad sam/a zasadiš biljku možeš osjetiti istinsku povezanost sa prirodom i njezinim ciklusima.